Kulturne i prirodne znamenitosti

Most na Dumanu

Sagrađen je krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Jedan je od nezaobilaznih simbola livanjske graditeljske baštine. Prema narodnoj predaji sagradili su ga tabaci (kožari), čije su radionice bile u neposrednoj blizini ovog mosta.

Spomenik kralja Tomislava

Livanjski spomenik kralju Tomislavu je simbol grada i jednog dijela milenijske povijesti Livna. Prvi je i donedavno jedini spomenik podignut nekom hrvatskom vladaru na području Bosne i Hercegovine. Spomenik je u formi obeliska ,a njegove dimenzije simboliziraju obljetnicu. Reljef prikazuje kralja Tomislava koji jaše u krunidbenom ornatu. Na istočnoj strani obeliska uklesana su slova boje zlata: “U SPOMEN HILJADUGODIŠNJICE PRVOG HRVATSKOG KRALJA TOMISLAVA 925 – 1925 PODIGOŠE HRVATI SELA I GRADA LIVNA.”

Livanjske kule

Polovinom 17. stoljeća, u vrijeme intenzivnih sukoba između Turaka i Mlečana i čestih upada uskoka, Livno postaje strateški važno vojno mjesto. U to vrijeme oko starog grada gradi se nova utvrda s kulama. Od brojnih kula kao što su Klanac-kula, Poletača, Ćošak-kula, Evrem kula, Atlagića kula, Firdusova kula, Smailagića kula, Veis-kula je najveća i danas najbolje očuvana. Sačuvana je do visine grudobrana, koji su srušeni. Unutarnji promjer kule je 3.5 metara, a zidovi su debeli i do 3.8 metara. Prema gradu ima veći prozorski otvor. Ovu kulu se ponekad naziva i kulom Starca Vujadina.

Franjevački muzej i galerija Gorica

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno službeno je utemeljen 2. listopada 1995. godine. Cilj mu je sustavno sakupljati, čuvati, zaštiti i prezentirati muzejski materijal sa područja Hercegbosanske županije.

Stalni postav arheološke zbirke uključuje spomenike iz najstarije prošlosti do kasnog srednjeg vijeka. Najstariji predmeti pripadaju vremenu bakrenog doba. Bogata numizmatička zbirka uključuje novac u rasponu od 4.st. prije Krista do najnovijeg doba. Sakralna zbirka uključuje crkvene predmete i liturgijsko ruho, kao i slike starih majstora. Etnografska zbirka čuva tradiciju i običaje bliske prošlosti livanjskog kraja te nošnju, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe, a dodatno je obogaćuje zbirka starog oružja.

U stalnom postavu nalaze se slike istaknutog livanjskog slikara Gabrijela Jurkića. Knjižnica raspolaže bogatim fundusom od oko tri tisuće knjiga iz razdoblja od 1500-1850.g. i bogatom arhivskom građom iz 18. i 19. stoljeća te broji oko trideset i pet tisuća naslova.

Muzej i galerija može se posjetiti svaki radnim danom od 9 do 15 sati.

Gorica Livno

Godine 1833. na mjestu Brina (od tada zvanom Gorica), u blizini Livna, franjevci su kupili zemljište s kućom i tu se nastanili. Podigli su još jednu zgradu koja je služila za crkvu. Zahvaljujući fra Lovri Karauli isposlovana je pašina pismena zapovijed 1853. godine, a na temelju nje i nalog za gradnju crkve i samostana u Livnu. Crkveni i samostanski projekt načinio je tadašnji ugledni splitski arhitekt Franjo Moyses. Gradnja je započeta 1854. godine. Projekt Franje Moysesa pola stoljeća kasnije nadopunio je ugledni hrvatski arhitekt Josip plemeniti Vancaš. Sadašnji izgled crkva je dobila kad je dograđen sjeverni zvonik, ugrađene pločice i napravljen kor. Ukrašena je zidnim i stropnim slikama i dekoracijama koje je naslikao Marco Antonini, a to je bilo 1906. godine. Danas je to crkva sv. Petra i Pavla.

Srpska pravoslavna crkva

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Livnu spada među veće pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini i predstavlja jedinstven primjer u arhitekturi pravoslavnih crkava zbog svojih polukružnih otvora koji zamjenjuju prozore. Kulturnu i povijesnu vrijednost u crkvi predstavlja bogata zbirka ikona.

Lala-pašina džamija

Lala-pašina džamija u Livnu, poznata i kao Beglučka džamija, jedna je od najljepših džamija u BiH. Sagrađena je 1577./1578. godine iza starog grada Livna, na Begluku. Karakteristična je po prekrasnoj šerefi ukrašenoj stalaktitima. Posjeduje kao jedini javni vjerski objekt u Livnu i sunčani sat, djelo mujezina, putopisca i astronoma Hadži Jusufa Livnjaka. Uz džamiju postoji i harem sa rijetko sačuvanim nišanima. Godine 2003. uz restauriranu džamiju sagrađena je i omanja abdesthana, a godine 2004. džamija je stavljena pod zaštitu države i proglašena nacionalnim spomenikom. O dobrotvoru ove džamije Mustafa-begu Sokoloviću, kako se zapravo zvao Lala-paša, zna se da je bio kliški sandžak-beg, koji je stolovao u Livnu, te da je džamiju sagradio van zidina grada. Cijela džamija je u znaku kretanja Sunca i vremenske odrednice te zato ima sunčani sat. Džamija je 1998. obnovljena i sada se u njoj klanja pet vakata namaza.